„Medvjed kula  je interesantna građevina. Još  uvijek nije utvrđeno kada i ko ju je podigao. U literaturi postoje oprečna gledišta u koje je sve svrhe služila. Opseg (obim) Medvjed-kule iznosi 50 metara, a debljina zidova od  4,5 do 6 metara. Dr. Truhelka daje nešto širi opis položaja na kome se nalazi kula, njenog oblika , dimenzija te podatke o tome kako je i kada sagrađena i od kakvog materijala, unutrašnjem rasporedu donjeg i gornjeg sprata, vanjskim otvorima (puškarnicama), spravama pomoću kojih se pelo na kulu, itd.
(Hazim Eminefendić „Jajce 1878-1914“, Jajce 1989. godine)

„Postanja Medvedkule mogli bismo samo po vanjskom obliku kule ustanoviti. Okruglih kula poznavali su i Rimljani ali su ih rijetko gradili, jer im se četverasti oblik činio zgodnijim. Tek u Konstantinovo doba počimlju češće graditi oble tornjeve….Stanovnici ili branioci kule morali su se penjati  uz likove ljestve da dogju do vrata ili ih valjalo posebnim koloturom dizati u vis. Na vrata ulazilo se u gornji sprat kule, pod kojim se nalazi danas  7,25 m duboki  tamni , bunaru slični, podrum…Tamnica nije bila u Medvedkule svedena svodom, kako je to bilo  običajnije u srednjem vijeku, nego nadkrivena drvenim stropom…Iz svega možemo razabrati da je Medvedkula sazidana u ranije doba srednjeg  vijeka, kada se u Bosni još nije znalo ni za pušku ni za puščani prah. Pa i te kasnije usagjene puškarnice spadaju megju najstarije do sada u Bosni poznate oblike puškarnica, tako da ne ima sumnje, da nam valja Medvedkulu uvrstiti megju najstarije bosanske ratne građevine srednjega vijeka.



Svrha ovoj kuli se sastojala u tome, da bude straža i branik protiv neprijatelja koji  bi sa zapada niz Plivu prodirao, a to razabiremo po rasporedu prozora i puškarnica koje su okrenute prema Plivi, dočim su se vrata nalazila na protivnoj zaklonjenoj strani.“
(Dr. Ćiro Truhelka  „Kraljevski grad Jajce“ ,Sarajevo 1904. godine).