Savršeno očuvana cipela, 1000 godina starija od Velike piramide u Gizi u Egiptu i 400 godina starija od Stonehengea u UK-u, pronađena je u Armeniji.

Cipelu staru 5500 godina, najstariju kožnu cipelu na svijetu, otkrila je skupina međunarodnih arheologa i njihova otkrića bit će objavljena u internetskom izdanju znanstvenog časopisa PloS ONE. Cipela od kravlje kože potječe iz 3500. godine prije Krista (bakreno doba) i u savršenom je stanju. Načinjena je od jednog komada kože i oblikovana da odgovara stopalu svojeg vlasnika. Sadržavala je i travu, iako su arheolozi bili nesigurni je li to bilo kako bi stopalo bilo na toplom ili kako bi se zadržao oblik cipele, možda kao preteča današnjih kalupa za cipele?
„Ne zna se je li cipela pripadala muškarcu ili ženi“, kaže glavni autor istraživanja, dr. Ron Pinhasi sa Sveučilišta Cork u Irskoj, „jer iako je mala, ženski 37, cipela je mogla pristajati muškarcu iz tog doba.“ Špilja se nalazi u pokrajini Vayotz Dzor u Armeniji, na granici između Armenije, Irana, Nahičevana i Turske, i poznata je regionalnim arheolozima zbog svoje vidljivosti s autoceste malo dalje ispod nje.

Stabilni, hladni i suhi uvjeti u špilji rezultirali su izvanrednom očuvanošću raznih objekata pronađenih ovdje, uključujući velike spremnike od kojih su mnogi još bili ispunjeni dobro očuvanim žitom i ječmom, marelicama i ostalim jestivim biljkama. Očuvanju je također pomogla činjenica da je pod špilje bio prekriven debelim slojem ovčjeg izmeta koji se ponašao kao čvrst pečat preko objekata i prekrasno ih očuvao kroz tisućljeća. „U početku smo mislili da su cipela i ostali objekti stari između 600 i 700 godina jer su bili u tako dobrom stanju“, kaže dr. Pinhasi. „Tek smo nakon procjene starosti u dva radiokarbonska laboratorija u Oxfordu u UK i u Kaliforniji u SAD-u shvatili da je cipela nekoliko stotina godina starija od cipela koje je nosio Ötzi, ledeni čovjek.“

Uzeta su tri uzorka kako bi se odredila apsolutna starost cipele i sva tri testiranja dala su iste rezultate. Arheolozi su odrezali dvije male trake kože sa cipele i poslali jednu traku u Oxford Radiocarbon Accelerator Unit (Oxfordova jedinica radiokarbonskog akceleratora) na Sveučilištu Oxford i drugu na Sveučilište Kalifornija u Irvine Accelerator Mass Spectrometry facility (Irvine postrojenje akceleratora masene spektrometrije). Komad trave iz cipele također je poslan u Oxford kako bi mu se odredila starost i pokazalo se da su i cipela i trava jednake starosti.

Cipelu je pronašla armenijska studentica doktorskog studija, Diana Zardaryan s Arheološkog instituta u Armeniji, u jami u kojoj su također nađeni slomljeni lonac i rogovi ovna. „Bila sam iznenađena kad sam otkrila da su čak i vezice cipela očuvane“, prisjeća se ona. „Nismo mogli vjerovati što smo otkrili“, kaže dr. Gregory Areshian sa Arheološkog instituta Cotsen na UCLA u SAD-u, suupravitelj koji je bio na nalazištu s gospodinom Borisom Gasparyanom, suupraviteljem Arheološkog instituta u Armeniji kad je cipela pronađena. „Ljuske su obložile predmete i arheološke naslage i predmeti su ostali svježe isušeni, kao da su postavljeni u konzervu“, kaže on.

Najstariji poznati komad obuće na svijetu do danas su bile sandale načinjene od biljnog materijala pronađene u Istraživačkoj špilji Arnold u Missouriju u SAD-u. Ostale sandale iz istog doba pronađene su u Špilji ratnika u Judejskoj pustinji u Izraelu, no njima nije direktno određena starost, već je pretpostavljena prema ostalim predmetima povezanim s njima koji su nađeni u špilji. Zanimljivo, cipela je vrlo slična tradicionalnim 'pampootie' cipelama koje su se nosile na Aranskom otočju u Zapadnoj Irskoj do 50-tih godina. „Zapravo postoje ogromne sličnosti između tehnike proizvodnje i stila ove cipele i onih pronađenih diljem Europe u kasnijim periodima, što sugerira da je ovaj tip cipele nošen tisućama godina diljem velike i okolišno vrlo različite regije“, kaže dr. Phasi. „Još ne znamo što su cipela i ostali objekti radili u špilji ili koja je bila namjena špilje“, kaže dr. Pinhasi. „Znamo da u stražnjem dijelu špilje ima dječjih grobova, no toliko malo znamo o ovom periodu da ne možemo sa sigurnošću reći zašto su svi ovi objekti nađeni zajedno.“ Skupina će nastaviti s iskopavanjem više dvorana špilje.

Izvor: HRVATSKI POPULARNO-ZNANSTVENI PORTAL