Iako mediji često napominju da je vlada BiH smanjila uveliko poreze i na uvoz roba, trgovci se ni feninga na to nisu oglasili. (I) u Jajcu ćete naći slijedeće, naprosto, budalaštine od cijena.
Evo samo nekih primjera kako se naprosto lupa po cijenama:

Za uvoznu „Milka“ čokoladu prvo ćete primjetiti da je znatno skuplja nego u zemlji proizvođača – Austriji, čak do šezdeset feninga od najveće cijene u navedenoj zemlji!

Toliko je skuplja „Milka“ s karamelom koja u Austriji košta, zavisno od prodavnica – od 79 centi do 1,19 eura. U Jajcu „Milka“ čokolada košta 2,80 maraka,  što je skoro 1,5 eura.

(http://www.lidl.at/cps/rde/xchg/SID-06F34D72-D7D6EE7C/lidl_at/hs.xsl/15220.htm 




http://www.hofer.at/at/html/product_range/sortiment_neu.htm )

Još jedna prevara: Sve vrste navedene marke čokolade su u Austriji po istoj cijeni: od obične mliječne do navedene s karamelom. U prodavnicama u Jajcu svaka vrsta navedene marke ima posebnu cijenu!
E, svašta!

Najjeftinija čokolada u Jajcu košta 1KM, i to čokolada od 80 grama, domaća proizvodnja, odnekud iz Hercegovine. Poređenja radi, u Austriji najjeftinija čokolada košta manje od pola marke, odnosno – 25 centi i to čokolada od 100 grama, koja bi još jeftinija bila da je u pakovanju od 80 grama kao navedena, za 20% - ili za 5 centi, ili za nešto više od 10 feninga. O poređenju kvaliteta, ruku na srce, da i ne govorimo, o pakovanju takođe.

Tako su prozvodi skuplji u Jajcu (ili BiH) nego u Austriji koja je u samom vrhu država članica EU po visini poreza: porez na lični dohodak iznosi preko 33%, a porez na sve robe (u trgovinama) iznosi 20%, (osim poreza na duhan koji je mnogo veći od navedenog). Prosječna radnička plata u Austriji iznosi oko 1500 eura a u BiH (i Jajcu) oko 400 eura.

Otkud onda tolike cijene?  Isto je i sa domaćim proizvodima:
Jedan litar mineralne vode „Kiseljak“ u Jajcu plaćate 1KM, što je više od pola eura. Treba reći da jedan litar najskuplje mineralne vode u Austriji je jeftiniji od „Kiseljaka“.

Isto je i sam mesom: Za kilogram faširanog mesa, koji košta trenutno do 8,95KM, u Austriji ćete isto meso platiti najmanje 1euro manje, odnosno najmanje 2KM.
Za litar jogurta platićete u prosjeku više od jednog eura, odnosno više od 2KM, što je ravno cijenama u navedenoj zemlji. Jedino, do prije nekoliko dana, šipovački jogurt je nosio primat najjeftinijeg jogurta, iako veoma kvalitetan, ali je preko noći poskupio „samo“ pola KM, pa sada košta 2KM. Da li je cijena formirana od strane proizvođača ili svojevoljna cijena trgovca – ne znam, ali izgleda da je previše „odudarala“ od ostalih cijena koje su iznosile najmanje 2KM. Tad sam u trgovini vlasnici rekao: Gospođo, slijedeći put sve ćemo namirnice povući sa sobom ali i familiji slati. Preskupi ste i za nas. Ne bi joj pravo.

Što se tiče kruha, ukoliko želite kvalitetniji kruh, onda ćete se uputiti u „Maxi“, ali ćete platiti po zapadnjačkim cijenama. U drugom slučaju, cijena kruha je još knap podnošljiva, ali pod uslovom da ne mislimo na kvalitet. Primjera radi, prodaje se tzv. polubijeli kruh koji to zapravo često nije – radi se samo o prehrambenim bojama. Još jedna prevara.

I tako dalje. Stvar je ista sa svim ostalim artiklima. Zaključak:
Trgovci bezobzirno koriste pravo formiranja (lupanja) slobodnih cijena koje, zapravo, nisu ni izbliza realne. Građani šute i hodaju od jedne do druge trgovine da bi kupili neki artikl koji je jeftiniji makar 10 feninga.

Tako se trgovci igraju sa jajačkim potrošačima.

Z.P.