"Sada je prispio i mladi krompir iz Hercegovine, a kod nas na tržnicama prodaje se i uvezeni krompir iz Egipta i Turske. Ništa bolja situacija nije ni sa ostalim povrćem, ako znamo da se kod nas prodaje samo šezdesetak odsto domaćeg povrća i voća" - rekao je Banjac.
Trgovci na banjolučkoj tržnici kažu da paradajz uvoze iz Turske i Španije, papriku iz Makedonije, a krompir čak i sa Kipra. Voće je, kažu, uglavnom iz Španije i Afrike.

Poljoprivredni proizvođači navode da se kvalitet uvoznog i domaćeg voća i povrća ne može porediti, te da se ono domaćih proizvoda što imamo uglavnom prodaje na tržnicama. Marketi ove proizvode uvoze i često imaju konkurentne cijene koje su u prosjeku i za deset do 20 odsto niže od onih na pijačnim tezgama.

"U inostranstvu je drugačije stanje, kod njih farmeri dovoze voće i povrće u velike trgovinske centre, gdje roba ide na kontrolu i ono što ne zadovoljava njihove kriterijume kvaliteta i nije za njihovo tržište, izvoze nama" - istakao je Usorac.

Isto stanje je i sa voćem, dodaje Usorac, naše čak i neubrano propada, a uvozimo ono koje je daleko nekvalitetnije.
"Kada izuzmemo ono malo domaćih proizvoda na našim tezgama, možemo reći da je BiH trenutno najveće smetljište u Evropi kada je riječ o hrani za ljude i stoku. Uvezeni proizvodi, nažalost, samo su “na oko lijepi”, a ustvari su prepuni hemije" - naglasio je Draško Banjac.

U “Delta Maksiju” kažu da uvoze samo vansezonsko i tropsko voće i povrće, te da sezonske proizvode kupuju od domaćih proizvođača.

Preuzeto sa www-a